Zašto je Etiopija toliko uznemirena savezom Egipta i Somalije

Vojni savez između Somalije i Egipta kvari perje na krhkom Rogu Afrike, uznemirujući posebno Etiopiju – i postoje zabrinutosti da bi posljedice mogle postati više od rata riječi.

Tenzije su porasle ove sedmice dolaskom dva egipatska vojna aviona C-130 u glavni grad Somalije, Mogadišu, što je signaliziralo početak sporazuma potpisanog ranije u avgustu tokom državne posjete somalijskog predsjednika Kairu.

Plan je da se do 5.000 egipatskih vojnika pridruži snagama Afričke unije novog izgleda do kraja godine, dok će još 5.000 navodno biti raspoređeno odvojeno.

Etiopija, koja je bila ključni saveznik Somalije u njenoj borbi protiv militanata povezanih s Al-Kaidom i koja je u zavadi s Egiptom oko mega brane koju je izgradila na rijeci Nil, rekla je da ne može “stajati besposlena dok drugi akteri preduzimaju mjere da destabilizovati region”.

Somalijski ministar odbrane uzvratio je rekavši da Etiopija treba da prestane da “vapi” jer će svi “požnjeti ono što su posejali” – što se odnosi na njihove diplomatske odnose koji su mesecima u silaznoj spirali.

Zašto su Etiopija i Somalija u sukobu?

Sve se svodi na ambicije etiopskog premijera Abija Ahmeda, koji želi da njegova zemlja bez izlaza na more ima luku. Etiopija je izgubila pristup moru kada se Eritreja otcijepila početkom 1990-ih.

Na Novu godinu, gospodin Abiy je potpisao kontroverzni ugovor sa samoproglašenom republikom Somaliland o zakupu 20 km (12 milja) dijela svoje obale na 50 godina za postavljanje pomorske baze.

To bi također potencijalno moglo dovesti do toga da Etiopija službeno prizna otcijepljenu republiku – nešto za što se Somalilend snažno zalaže.

Somaliland se odvojio od Somalije prije više od 30 godina, ali Mogadiš ga smatra dijelom svoje teritorije – i opisao je sporazum kao čin “agresije”.

Somalija strahuje da bi takav potez mogao stvoriti presedan i potaknuti druge zemlje da priznaju nezavisnost Somalilanda, rekao je geopolitički analitičar Jonathan Fenton-Harvey za BBC.

On je dodao da je susjedni Džibuti također zabrinut da bi mogao naštetiti vlastitoj ekonomiji koja zavisi od luke, jer se Etiopija tradicionalno oslanja na Džibuti za uvoz.

U stvari, u pokušaju da deeskalira tenzije, ministar vanjskih poslova Džibutija rekao je za BBC da je njegova zemlja spremna ponuditi Etiopiji “100%” pristup jednoj od svojih luka.

“Biće u luci Tadjoura – 100km, [62 miles] od granice s Etiopijom”, rekao je Mahmoud Ali Youssouf za BBC Focus na televiziji Afrika.

Ovo je definitivno promjena u stilu tek prošle godine, viši predsjednički savjetnik rekao je da Džibuti nije voljan ponuditi svom susjedu neometan pristup Crvenom moru.

Dosadašnji pokušaji smirivanja tenzija – od strane Turske – su propali, a Somalija je insistirala da neće popustiti sve dok Etiopija ne prizna svoj suverenitet nad Somalilandom.

Zašto je Etiopija toliko uznemirena reakcijom Somalije?

Somalija ne samo da je uključila svog neprijatelja Nila Egipat, već je i najavila da etiopske trupe neće biti dio snaga AU od sljedećeg januara.

Tada počinje treća operacija podrške miru AU – prva je raspoređena 2007. godine nakon što su etiopske trupe prešle granicu kako bi pomogle u borbi protiv islamističkih militanata al-Shababa, koji su tada kontrolirali somalijski glavni grad.

U okviru trenutne misije AU nalazi se najmanje 3.000 etiopskih vojnika, navodi novinska agencija Reuters.

Prošle sedmice je somalijski premijer također rekao da će Etiopija morati povući svojih ostalih 5-7.000 vojnika stacioniranih u nekoliko regija prema odvojenim bilateralnim sporazumima – osim ako se ne povuče iz sporazuma o luci sa Somalilandom.

Etiopija ovo doživljava kao šamar zbog, kako je rekao njen ministar vanjskih poslova, “žrtve koje su etiopski vojnici platili” za Somaliju.

Povlačenje trupa bi Etiopiju također učinilo ranjivom na napade džihadista, rekao je za BBC Christopher Hockney, viši istraživač na Royal United Services Institute.

Planirano raspoređivanje egipatskih trupa duž istočne granice bi Etiopiju također učinilo posebno zabrinutom, dodao je.

Egipat vidi etiopsku branu na Nilu – na zapadu zemlje – kao egzistencijalnu prijetnju – i u prošlosti je upozoravao da će poduzeti “mjere” ako njegova sigurnost bude ugrožena.

Zašto je brana Nila toliko sporna?

Egipat optužuje Etiopiju da je izgradnjom Velike etiopske renesansne brane (Gerd) ugrozila svoje snabdijevanje vodom.

Ovo je počelo 2011. godine na pritoci Plavog Nila u sjeverno-zapadnom visoravni Etiopije, odakle teče 85% vode Nila.

Egipat je rekao da je Etiopija nastavila s projektom potpuno “zanemarujući” interese i prava nizvodnih zemalja i njihovu sigurnost vode.

Također se tvrdi da bi smanjenje količine vode iz Nila za 2% moglo rezultirati gubitkom oko 200.000 hektara (81.000 hektara) navodnjavanog zemljišta.

Za Etiopiju se brana smatra načinom za revoluciju u zemlji proizvodnjom električne energije za 60% stanovništva i obezbjeđivanjem stalnog protoka električne energije za preduzeća.

Najnoviji diplomatski napori da se razradi kako bi brana trebala raditi – i utvrditi koliko će vode teći nizvodno u Sudan i Egipat – propali su prošlog decembra.

Koliko bismo trebali biti zabrinuti?

Egipat svoj vojni sporazum sa Somalijom vidi kao “istorijski” – prema riječima egipatskog predsjednika Abdula Fataha al-Sisija – i moguću šansu da se poravnaju računi oko mega brane.

Zaista bi se spor oko Nila mogao odigrati u Somaliji, upozorava dr. Hassan Khannenje, direktor Međunarodnog instituta za strateške studije Horn.

To bi potencijalno moglo dovesti do “međudržavnog sukoba niskih razmjera” između Etiopije i Egipta ako se njihove trupe sretnu na granici sa Somalijom.

Somaliland je također upozorio da bi uspostavljanje egipatskih vojnih baza unutar Somalije moglo destabilizirati regiju.

I Etiopija i Somalija već se nose sa svojim unutarnjim sukobima – Etiopija s pobunama niskog nivoa u nekoliko regija, a Somalija, koja se oporavlja od destruktivnog 30-godišnjeg građanskog rata, još uvijek ima Al-Shabab s kojim se treba boriti.

Stručnjaci kažu da ni jedno ni drugo ne može sebi priuštiti dalje ratovanje – a veći nemiri bi neizbježno doveli do daljnje migracije.

Dr Khannenje je za BBC rekao da bi, ako izbije sukob, to moglo dodatno zakomplikovati geopolitiku Crvenog mora privlačenjem drugih igrača i dodatno utjecati na globalnu trgovinu.

Najmanje 17.000 brodova prođe kroz Suecki kanal svake godine, što znači da 12% godišnje globalne trgovine prolazi kroz Crveno more, što iznosi 1 bilion dolara (842 milijarde funti) robe, prema podacima kompanije Lloyd's List.

Iz tog razloga, zemlje poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i Turske žele uspostaviti partnerstvo sa afričkim državama poput Somalije koje graniče sa Crvenim morem.

Prema riječima gospodina Harveya, Turska i UAE imaju veće šanse da posreduju i pronađu sredinu.

Ujedinjeni Arapski Emirati su mnogo investirali u luku Berbera u Somalilandu i imaju značajan uticaj na Etiopiju zbog svojih investicija u toj zemlji.

Sve će oči biti uprte u sljedeći diplomatski pritisak Turske, koja ima veze i s Etiopijom i sa Somalijom. Pregovori bi trebali početi sredinom septembra.

Dodatni izvještaji Ashley Lime, Waihiga Mwaura, Chalkidan Yibeltal i Juneydi Farah

Možda će vas zanimati i:

Idi na BBCAfrica.com za više vijesti sa afričkog kontinenta.

Pratite nas na Twitteru @BBCAfricana Facebooku na adresi BBC Afrika ili na Instagramu na adresi bbcafrica

BBC Africa podcasts