Ultimate magazine theme for WordPress.

Posrnuta ponuda za pokretanje elektrana na ugalj u Njemačkoj

0

Ulaganja u nuklearnu energiju su opala nakon japanske katastrofe u Fukušimi 2011. godine, najgore nuklearne nesreće na svijetu od Černobila 1986. godine, jer su se povećali strahovi za njenu sigurnost, a vlade uplašene.

Ali nakon invazije Moskve na Ukrajinu u februaru, naknadnog pritiska na snabdijevanje energijom i nastojanja Evrope da se odvikne od ruske nafte i plina, plima se sada vraća u korist nuklearne energije.

Vlade se suočavaju s teškim odlukama s rastućim računima za plin i struju i oskudnim resursima koji prijete da izazovu široku patnju ove zime.

Neki stručnjaci tvrde da nuklearnu energiju ne treba smatrati opcijom, ali drugi tvrde da, suočeni s toliko kriza, ona mora ostati dio svjetske energetske mješavine.

To je navelo neke zemlje koje su htjele da se odmaknu od nuklearne energije da odbace te planove — barem kratkoročno.

Manje od mjesec dana nakon ruskog napada na Ukrajinu, Belgija je odgodila za deceniju svoj plan da ukine nuklearnu energiju 2025. godine.

Čak iu Njemačkoj, najvećoj europskoj ekonomiji, zadržavanje nuklearne energije više nije tabu tema jer energetska kriza ponovo rasplamsava debatu o gašenju posljednje tri nuklearne elektrane u zemlji do kraja 2022. godine.

Berlin je prošlog mjeseca rekao da će sačekati ishod “stres testa” nacionalne električne mreže prije nego što odluči hoće li se držati postupnog ukidanja.

Još jedna od zemalja koje preispituju nuklearnu energiju je Japan, gdje je nesreća 2011. dovela do obustave mnogih nuklearnih reaktora zbog straha od sigurnosti.

A u Japanu je premijer Fumio Kishida ove sedmice pozvao na oživljavanje nuklearne industrije u zemlji i izgradnju novih atomskih elektrana.

Dok nuklearna energija, koja se trenutno koristi u 32 zemlje, opskrbljuje 10 posto svjetske proizvodnje električne energije, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) podigla je svoje projekcije u septembru po prvi put od katastrofe 2011. godine.

IAEA sada očekuje da će se instalirani kapacitet udvostručiti do 2050. prema najpovoljnijem scenariju.

Klimatsko rezonovanje

No, njemački stručnjak za klimu i energiju Greenpeacea, Gerald Neubauer, rekao je da okretanje nuklearnoj elektrani “nije rješenje za energetsku krizu”.

Rekao je da bi nuklearna energija imala “ograničenu” efikasnost u zamjeni ruskog plina jer se u Njemačkoj uglavnom “koristi za grijanje”, a ne za proizvodnju struje.

“Reaktori bi uštedjeli samo plin koji se koristi za struju, uštedio bi manje od jedan posto potrošnje gasa”, dodao je.

No, prema Nicolasu Berghmansu, stručnjaku za energiju i klimu u istraživačkom centru IDDRI, proširenje upotrebe nuklearne energije “može pomoći”.

„Evropa je u veoma različitoj energetskoj situaciji, sa nekoliko kriza koje se preklapaju: problem snabdevanja ruskim gasom, suša koja je smanjila kapacitet brana, slaba proizvodnja francuskih nuklearnih elektrana… tako da sve poluge
stvar”, rekao je on.

Pronuklearni lobi kaže da je to jedna od najboljih svjetskih opcija za izbjegavanje klimatskih promjena jer ne emituje direktno ugljični dioksid.

U stvari, nuklearna energija čini veći udio u svjetskoj mješavini snaga u većini scenarija koje je predložio IPCC, UN-ovi stručnjaci za klimu, za ublažavanje globalne klimatske krize.

Podijeljena mišljenja

Zbog potrebe za bumom električne energije, nekoliko zemalja je izrazilo želju za razvojem nuklearne infrastrukture, uključujući Kinu — koja već ima najveći broj reaktora — kao i Češku Republiku, Indiju i
Poljska od nuklearne energije nudi alternativu uglju.

Isto tako, Britanija, Francuska i Holandija imaju slične ambicije, pa čak i Sjedinjene Američke Države u kojima investicioni plan predsjednika Joea Bidena potiče razvoj sektora.

Stručnjaci IPCC-a priznaju da korištenje nuklearne energije “može biti ograničeno društvenim preferencijama” budući da subjekt još uvijek dijeli mišljenja zbog rizika od katastrofalnih nesreća i još uvijek neriješenog pitanja
kako bezbedno zbrinuti radioaktivni otpad.

Neke zemlje, poput Novog Zelanda, protive se nuklearnoj energiji, a u Evropskoj uniji se žestoko raspravljalo i o tome da li je treba navesti kao “zelena” energija.

PROČITAJTE TAKOĐE: EU želi da nuklearnu i gasnu energiju označi kao “zelenu”

Prošlog mjeseca, Evropski parlament je odobrio sporni prijedlog koji daje oznaku održivog finansiranja investicijama u plin i nuklearnu energiju.

Ostala su pitanja vezana za nuklearnu infrastrukturu, uključujući mogućnost izgradnje novih reaktora uz strogo kontrolirane troškove i kašnjenja.

Berghmans je ukazao na “duga kašnjenja u izgradnji”.

“Govorimo o srednjoročnim rješenjima, koja neće riješiti tenzije na tržištu”, jer će stići prekasno za rješavanje klimatskih kriza, rekao je, ali je predložio fokusiranje na “dinamičan” sektor obnovljivih izvora energije koji može biti odmah od pomoći.


Izvor: www.thelocal.com


Pratite nas na Facebook-u | Twitter-u | YouTube-u

WPAP (3708)

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More