Najnovije vijesti o ukrajinskom ratu: Vladimir Putin iznenadno putuje na Krim pošto je izdat nalog za hapšenje

Bel Trew, The Independent‘s strani dopisnik, proveo je prošlu godinu izvještavajući o ratu u Ukrajini na terenu.

Mjesec dana nakon invazije Vladimira Putina na Ukrajinu, nakon što su se ruske snage povukle iz okoline Kijeva, gđa Trew i njen tim naišli su na tijelo pored napuštenog ruskog kampa.

Ruke su mu bile vezane. Bio je opečen i upucan u leđa. Vojnici su rekli da je bio tinejdžer.

Dok je pokušavala da sazna ko je on i šta se dogodilo, otkrila je svet noćne more: naciju koja se bori da pronađe hiljade svojih nestalih i identifikuje svoje mrtve.

The Body in the Woods od Bel Trewa sada se emituje na Independent TV-u i na vašem pametnom TV-u.

Ubrzo nakon što je voz iskočio iz tračnica i prosuo otrovne hemikalije u Ohaju prošlog mjeseca, anonimni proruski nalozi počeli su širiti obmanjujuće tvrdnje i antiameričku propagandu o tome na Twitteru, koristeći novi sistem verifikacije Elona Muska kako bi proširili svoj doseg i istovremeno stvarali iluziju kredibiliteta.

Izveštaji, koji su kao papagaj ponavljali reči Kremlja o brojnim temama, bez dokaza su tvrdili da su vlasti u Ohaju lagale o pravom uticaju izlivanja hemikalije.

Širili su postove koji izazivaju strah i koji su se oslanjali na opravdanu zabrinutost oko zagađenja i zdravstvenih efekata i upoređivali odgovor na iskakanje iz kolosijeka sa američkom podrškom Ukrajini nakon njene invazije Rusije.

Redovno izbacujući antiameričku propagandu, računi pokazuju kako lako autoritarne države i Amerikanci voljni da šire svoju propagandu mogu iskoristiti platforme društvenih medija poput Twittera u nastojanju da usmjere domaći diskurs.

Cijelu priču pročitajte ovdje:

Vladimir Putin je u subotu iznenadnu posjetio Krim kako bi obilježio devetu godišnjicu aneksije crnomorskog poluostrva Ukrajini.

U Sevastopolju, najvećem gradu na Krimu, Putin se sastao sa guvernerom koji je postavila Moskva Mihailom Razvozhajevim, sa kojim je posjetio umjetničku školu i dječji centar koji su dio projekta razvoja istorijskog parka na mjestu drevne grčke kolonije, ruske države. objavile su novinske agencije.

Rusija je anektirala Krim Ukrajini 2014. godine, u potezu koji je većina svijeta proglasila nezakonitim i koji je pokvario odnose između Moskve i Zapada. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da bi bilo kakvo mirovno rješenje uključivalo povlačenje Rusije sa poluostrva, kao i regiona koje je okupirala od prošle godine.

Putin nije pokazao nameru da se odrekne prednosti Kremlja. Umjesto toga, on je u petak naglasio važnost držanja Krima.

Ukrajinske snage izvan istočnog grada Bakhmuta uspijevaju držati ruske trupe podalje kako bi municija, hrana, oprema i lijekovi mogli biti dostavljeni braniocima, saopštila je vojska u subotu.

Kijev je saopštio da su njegove trupe ubile 193 Rusa i ranile 199 drugih tokom borbi u petak.

Rusija je zauzimanje Bakhmuta postavila kao prioritet u svom nastojanju da preuzme kontrolu nad istočnim regionom Donbasa. Grad je u velikoj mjeri uništen u višemjesečnim borbama, a Rusija je izvodila ponovljene napade.

“Uspjevamo da dopremimo neophodnu municiju, hranu, opremu i lijekove u Bakhmut. Takođe uspevamo da iznesemo naše ranjenike iz grada”, rekao je portparol vojske Serhij Čerevati za televizijski kanal ICTV.

Do toga dolazi nakon što su se u Ukrajini nastavili rašireni ruski napadi nakon odluke Međunarodnog krivičnog suda da izda nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i ruskog povjerenika za prava djece.

Osim MKS-a, nekolicini bivših lidera sudili su i drugi međunarodni sudovi.

Među značajnim slučajevima je slučaj Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije i Jugoslavije koji je postao prvi bivši šef države koji se pojavio pred međunarodnim tribunalom nakon Drugog svjetskog rata kada mu je suđeno pred sudom UN-a za navodne zločine tokom balkanskih ratova 1990-ih. . Umro je u pritvoru 2006. prije izricanja presude.

Bivši lider Liberije Charles Taylor osuđen je na 50 godina zatvora 2012. godine nakon što ga je Specijalni sud za Sijera Leone u Hagu, koji podržava UN, proglasio krivim za ratne zločine. On je bio prvi bivši šef države kojeg je međunarodni sud proglasio krivim za ratne zločine od Nirnberških suđenja nacističkim vođama nakon Drugog svjetskog rata.

Bivši kosovski predsednik Hashim Thaci, jedan od Miloševićevih protivnika u balkanskim ratovima 1990-ih, napustio je funkciju nakon što ga je kosovski tribunal za ratne zločine u Hagu optužio za ratne zločine. On negira sve optužbe, a suđenje bi trebalo da mu bude narednog mjeseca.

Bivši sudanski predsjednik Omar al-Bashir i libijski Moamer Gadafi jedini su drugi lideri protiv kojih je MKS optužen dok su bili šef države. Optužbe protiv Gadafija ukinute su nakon što je svrgnut i ubijen 2011. godine.

Bashir, koji je 2009. godine optužen za genocid u Darfuru, ostao je na funkciji još jednu deceniju dok nije svrgnut u državnom udaru. Od tada je procesuiran u Sudanu za druge zločine, ali nije predat MKS-u.

Dok je bio na funkciji, putovao je u brojne arapske i afričke zemlje, uključujući države članice ICC-a Čad, Džibuti, Jordan, Keniju, Malavi, Južnu Afriku i Ugandu, koje su odbile da ga privedu. Sud je ukorio te zemlje ili ih uputio Savetu bezbednosti UN zbog nepoštivanja.

MKS je sudio jednom bivšem šefu države nakon što je napustio funkciju: bivšem predsjedniku Slonovače Laurentu Gbagbou, koji je oslobođen svih optužbi 2019. nakon trogodišnjeg suđenja.

123 države članice MKS-a dužne su da privedu i prebace Putina ako kroči na njihovu teritoriju. Rusija nije članica, a nisu ni Kina, Sjedinjene Američke Države ili Indija, koja je kasnije ove godine domaćin samita lidera grupe velikih ekonomija G20, koja uključuje Rusiju.

Stalni svjetski sud za ratne zločine osnovan je Rimskim statutom, ugovorom koji su ratificirale sve države EU, kao i Australija, Brazil, Britanija, Kanada, Japan, Meksiko, Švicarska, 33 afričke zemlje i 19 zemalja južnog Pacifika.

Rusija je potpisala Rimski statut 2000. godine, ali je povukla svoju podršku 2016. nakon što je ICC aneksiju ukrajinskog poluostrva Krim od strane Moskve klasifikovao kao oružani sukob.

„Putin nije glup. On neće putovati u inostranstvo u zemlju u kojoj bi mogao biti uhapšen”, rekla je docentka istorije na Univerzitetu u Utrehtu Iva Vukušić.

„On neće moći da putuje skoro nigde drugde izvan zemalja koje su ili jasni saveznici ili bar donekle usklađene (sa) Rusijom“, rekao je Vukušić.

Nalog MKS-a bio je prvi izdat protiv lidera jedne od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a. Sud je izdao i nalog za hapšenje Marije Lvove-Belove, poverenice za prava deteta u Kancelariji predsednika Ruske Federacije.

Moskva je ovaj potez odbacila, a Ukrajina pozdravila kao veliki napredak. Ali, šanse da se Putin suoči sa suđenjem pred MKS su malo verovatne jer Moskva ne priznaje svoju nadležnost niti izručuje svoje državljane.

Vladimir Putin i Si Đinping sastali su se oko 40 puta otkako je kineski lider preuzeo predsedavanje 2012. Na mnogo načina, prijateljstvo između njih dvoje je definisalo diplomatske odnose između Moskve i Pekinga u poslednjoj deceniji (Chris Stevenson piše).

Xi je u svoju prvu inostranu posjetu Moskvi kao predsjednik 2013. godine, a ova najnovija posjeta dolazi sljedeće sedmice nakon što mu je uručen treći predsjednički mandat bez presedana. Za to vreme, pozdravi između Xija i Putina evoluirali su od „dragi predsedniče“ u „dragi prijatelju“, a kasnije u „moj stari prijatelj“. Prošle godine, samo nekoliko sedmica prije nego što su moskovske snage napale Ukrajinu, lideri su se sastali i najavili partnerstvo bez ograničenja između njihove dvije zemlje.

Istorijski gledano, odnosi između Kine i Rusije bili su puni nepovjerenja i konfrontacije, posebno na vrhuncu njihovog hladnoratovskog raskola kasnih 1960-ih, ali su Putin i Xi promijenili dinamiku. Tokom svoje poslednje posete Moskvi, 2019. godine, Xi je govorio o svom “dubokom ličnom prijateljstvu” sa ruskim kolegom. “U proteklih šest godina sastali smo se skoro 30 puta. Rusija je zemlja koju sam najviše puta posjetio, a predsjednik Putin je moj najbolji prijatelj i kolega”, rekao je Xi. Obojica lidera dijele cilj promjene svjetskog poretka i oni će to nastaviti i dalje.

Američki predsjednik Joe Biden izjavio je u petak da je njegov ruski kolega Vladimir Putin “očigledno počinio” ratne zločine tokom invazije Moskve na Ukrajinu od kada je sukob izbio u bivšoj sovjetskoj zemlji u februaru prošle godine.

“Očito je počinio ratne zločine”, rekao je američki predsjednik u petak misleći na ruskog lidera.

Govoreći o nalogu za hapšenje Putina koji je u petak izdao Međunarodni krivični sud (ICC), Bajden je rekao: „Pa, mislim da je to opravdano. Ali pitanje je – ni mi to nije međunarodno priznato. Ali mislim da je to veoma jaka tačka.”

SAD nije država članica globalnog suda.