Ultimate magazine theme for WordPress.

Mozak valova paraliziranog čovjeka pretvoren u govor u prvom svjetskom prodoru

0

Američki istraživači prvi su na svijetu razvili neuroprotetski uređaj koji je uspješno preveo moždane valove paraliziranog čovjeka u cjelovite rečenice, navodi se u znanstvenom radu objavljenom u četvrtak.

“Ovo je važna tehnološka prekretnica za osobu koja ne može prirodno komunicirati”, rekao je David Moses, postdoktorski inženjer na Kalifornijskom univerzitetu u San Franciscu (UCSF) i jedan od vodećih autora studije u New England Journal of Medicine.

“Pokazuje potencijal ovog pristupa davanju glasa ljudima s teškom paralizom i gubitkom govora.”

U proboj je ušao 36-godišnjak koji je s 20 godina doživio moždani udar zbog kojeg je ostala anarthria – nesposobnost razumljivog govora, iako je njegova kognitivna funkcija ostala netaknuta.

Svake godine hiljade ljudi izgube sposobnost razgovora zbog moždanog udara, nesreće ili bolesti.

Dosadašnja istraživanja u ovom području bila su usredotočena na čitanje moždanih valova putem elektroda kako bi se razvila protetika za pokretljivost koja omogućava korisnicima da pišu slova.

Novi pristup trebao je omogućiti bržu i organsku komunikaciju.

Istraživači UCSF-a prethodno su postavili nizove elektroda pacijentima s normalnim govorom koji su podvrgnuti operaciji mozga, kako bi dekodirali signale koji kontroliraju glasovni trakt kako bi izrazili samoglasnike i suglasnike, te su mogli analizirati obrasce za predviđanje riječi.

Ali koncept nije isproban na paraliziranom pacijentu kako bi dokazao da može ponuditi kliničku korist.

Značaj neuroinženjeringa

Tim je odlučio pokrenuti novu studiju pod nazivom Obnavljanje mozga i računara interfejsa mozga i računara ruke i glasa, a prvi sudionik zatražio je da se zove BRAVO1.

Otkako je pretrpio razorni moždani udar, BRAVO1 je imao izuzetno ograničene pokrete glave, vrata i udova, a komunicira pomoću pokazivača pričvršćenog na bejzbol kapu za isticanje slova na ekranu.

Istraživači su surađivali s BRAVO1 kako bi razvili rječnik od 50 riječi, a riječi su bitne za njegov svakodnevni život poput “voda”, “porodica” i “dobro”, a zatim su mu kirurški ugradili elektrodu visoke gustine preko motornog korteksa govora.

Tokom sljedećih nekoliko mjeseci, tim je zabilježio njegovu neuronsku aktivnost dok je pokušavao izgovoriti 50 riječi, i koristio je umjetnu inteligenciju kako bi razlikovao suptilne obrasce u podacima i povezao ih s riječima.

Da bi provjerili da li je to uspjelo, predstavili su mu rečenice izrađene iz skupa rječnika i snimili rezultate na ekran.

Zatim su ga ponukali pitanjima poput “Kako si danas?” i “Želite li malo vode?” na što je mogao odgovoriti odgovorima poput: “Jako sam dobar” i “Ne, nisam žedan.”

Sistem je dekodirao do 18 riječi u minuti s medijanom tačnosti od 75 posto. Funkcija “automatskog ispravljanja”, slična onoj koja se koristi u telefonima, doprinijela je njegovom uspjehu.

“Prema našim saznanjima, ovo je prva uspješna demonstracija izravnog dekodiranja punih riječi iz moždane aktivnosti nekoga ko je paraliziran i ne može govoriti”, rekao je neurokirurg BRAVO1 Edward Chang, koautor.

Prateći urednički članak u časopisu pozdravio je razvoj kao “podvig neuroinženjeringa”, a predloženi napredak u tehnologiji poput manjih površinskih elektroda mogao bi još više poboljšati tačnost.

© Agence France-Presse


Pratite nas na Facebook-u | Twitter-u | YouTube-u