Malo poznata kolonijalna prošlost Švicarske otkrivena na izložbi u Cirihu

Pod nazivom “Kolonijalno: globalne zamršenosti Švicarske”, izložba predstavlja predmete i artefakte koji svjedoče o učešću ove zemlje koja nema izlaz na more zajedno sa velikim pomorskim evropskim kolonijalnim silama.

Uključuje pamučnu tkaninu iz 18. stoljeća koju su švicarski trgovci koristili kao valutu za kupovinu porobljenih ljudi, vreće za utovar robe poput pamuka i kakaa na brodove i uniformu švicarskog plaćeničkog puka koji je služio Holandskoj istočnoindijskoj kompaniji prije prelaska na britanska kruna.

Puk se borio sa Britancima zajedno sa budućim vojvodom od Wellingtona u opsadi Seringapatama u Indiji 1799. godine koja je zbacila Tipu sultana od Mysorea.

Oglas

Izložba uključuje i kolekciju leptira koje je sastavio bogati trgovac uključen u plantažu kafe na Kubi koju uzgajaju robovi, te kapu i bič švicarskog državljanina koji je regrutovan kao državni službenik u Slobodnoj državi Kongo početkom 20. stoljeća.

Razumijevanje debate

“To je teška tema”, rekla je direktorica Švicarskog nacionalnog muzeja Denise Tonella za AFP.

„Nije lako pozabaviti se nelaskavom temom“, ali „to je važno pitanje za današnje društvo“, dodala je.

“Od pokreta Black Lives Matter, bilo je mnogo debata o kolonijalizmu i Švicarskoj”, rekla je Tonella, a izložba je imala za cilj da pruži sredstva za razumijevanje problema.

U jeku protesta u Sjedinjenim Državama 2020. nakon smrti Georgea Floyda i rušenja statue trgovca robljem u britanskom gradu Bristolu, švicarski grad Neuchatel potresla je kontroverza oko njegove statue David de Pury, bankar i trgovac iz 18. stoljeća.

Kao glavni dobrotvor svog rodnog grada u sjeverozapadnoj Švicarskoj, njegova statua je poprskana crvenom bojom 2020. godine, a grupa koja dovodi u pitanje njegove veze s trgovinom robljem pokrenula je peticiju da se ona ukloni.

Oglas

Postignut je kompromis, gdje su se lokalne vlasti odlučile za ploču s objašnjenjem i instalaciju uz nju kritičnog umjetničkog djela koje predstavlja statuu naopako, sa glavom zakopanom u podnožje.

Teorije koje opravdavaju kolonijalizam

“Različiti periodi izazivaju različite poglede na historiju”, napisao je profesor Georg Kreis u katalogu izložbe, objašnjavajući da su ova pitanja dugo bila “potisnuta” na akademskom nivou.

Budući da nije imala kolonije, Švicarska je sebe doživljavala “izvan šire evropske istorije, koja zauzima poseban status” kao “nevina zemlja”, podsjetio je istoričar.

“Nakon prijelaza milenijuma, međutim, fokus Švicarske na svoju kolonijalnu prošlost poprimio je drugačiji zaokret”, s povećanjem akademskih studija u posljednjih 20 godina.

Oslanjajući se na ovo istraživanje, muzej je krenuo u razmatranje svih aspekata švicarskog angažmana, počevši od trgovine sirovinama i transatlantske trgovine robljem u kojoj su trgovci i vlasnici plantaža stekli ogromna bogatstva u 18. stoljeću.

Oglas

Izložba pokazuje i kako su švicarski plaćenici regrutovani za suzbijanje pobuna u kolonijalnim posjedima, a kasnije i kako su geolozi učestvovali u istraživanju nafte.

Također baca svjetlo na švicarske prirodnjake i antropologe koji stoje iza rasnih teorija koje se koriste za opravdavanje kolonijalizma.

Izložba podsjeća kako su početkom 20. stoljeća univerziteti u Ženevi i Cirihu bili poznati po svom radu u rasnoj antropologiji, gdje su istraživači mjerili lobanje kako bi hijerarhizirali populaciju.

Izložba, otvorena u petak, traje do 9. januara