Ultimate magazine theme for WordPress.

Kako je danski jezik završio sa svojim ludim brojevima?

0

Svaka osoba koja nije rođena koja uči danski primijetit će da brojevi – posebno od 50 do 99 – slijede jedan, nazovimo ga eklektičan sistem.

Govorim danski kao drugi jezik više od deset godina i moj mozak se i dalje buni kad god mi neko kaže svoj broj telefona u dvocifrenim grupama. Jednostavno nije tako lako odmah razumjeti i zapisati svaki skup. (‘Jesu li rekli 67? 77? 76? Morat ću ih zamoliti da ponove…’)

Čak će i Norvežani i Šveđani, čiji jezici imaju savršeno normalne sisteme numeriranja, spremno priznati da nalaze zbunjujuće brojeve u njihovom skandinavskom sestrinskom jeziku.

Na danskom su brojevi manje-više dječja igra dok ne dođete do 50, ali onda stvari postanu malo čudne.

Jednocifreni brojevi i tinejdžeri slijede obrazac koji biste očekivali ako prevodite imena brojeva direktno s engleskog.

Dvadeset (lopovi), trideset (trideset) i četrdeset (četrdeset) također imaju svoje riječi na danskom, iako sa pomalo čudnim pravopisom.

PROČITAJTE TAKOĐE: Pet savjeta koji olakšavaju učenje danskog

Da se kaže broj između 20 i 49, proces je opet jednostavan: na primjer, 25 je ‘pet i dvadeset’ (dvadeset pet), 32 je ‘dva i trideset’ (trideset dva) i 49 je ‘devet i četrdeset’ (niogfyrre).

Lako, zar ne? Uskoro će postati manje.

Uobičajeni nazivi za brojeve 50 (pedeset), 60 (tri), 70 (sedamdeset), 80 (jelke) i 90 (devedeset) su zapravo skraćene verzije još dužih imena brojeva: pedeset, tri stotine godina, sedamdeset, firsindstyve i devedeset i dvadeset.

Sva ova imena imaju sufiks ludi lopov, koji dolazi iz arhaičnog pozadi što znači ‘umnožiti’, i lopovi (20). Dakle, imena svakog od ovih brojeva potiču od imena drugog broja ‘pomnoženog sa 20’. Većina ljudi bi pomislila da je lakše pomnožiti sa 10 nego sa 20, ali vi to radite, Danska.

Sada moramo objasniti odakle dolazi prva polovina ovih naziva brojeva. Ovdje dolazi do ludila.

Možda ste primijetili da 50 (pedeset), 70 (sedamdeset) i 90 (devedeset) svaki ima prefiks kao i prethodno spomenuti sufiks. Odnosno, svi počinju sa pola, danska riječ za ‘pola’.

Ali pola u svakom od ova tri slučaja ne znači isto. Sama je skraćenica od drugih, različitih riječi kojima sve počinje pola: niz staromodnih danskih riječi za razlomke koje doslovno znače ‘ovaj broj minus polovina’.

Jedna od ovih riječi je još uvijek u upotrebi u modernom danskom: jedan i po, što znači jedan i po, vrlo je korisna riječ sama po sebi. Lako je to vidjeti jedan i po dolazi od ‘dva minus po’, pošto ostalo znači ‘drugi’ i pola, kao što znamo, znači ‘pola’.

Još uvek samnom? Ok, idemo.

kao što je spomenuto, jedan i po je jedna iz porodice riječi za razlomke, ali jedina koja se još uvijek koristi. Kompletan set je sljedeći:

  • jedan i po: 1½ (bukvalno, ‘drugi minus pola’)
  • 53: 2½ (‘treći minus pola’)
  • sedamdeseti: 3½ (‘četvrti minus pola’)
  • devedeseti: 4½ (‘peti minus polovina’)

Čisto kao kristal? Nadam se. Jer sada napuštamo ovu diverziju i vraćamo se na naše višestruke deset od 50-90.

  • 50, pedesetizgrađen je od 03:30 i ludi lopov: 2½ puta 20 jednako je 50.
  • 60, tri, je jednostavnije Tri (tri) i ludi lopov: 3 puta 20 jednako je 60.
  • 70, sedamdeset, je izgrađen od sedamdeset i ludi lopov: 3½ puta 20 jednako je 70.
  • 80, jele, je jednostavnije vatre (četiri) i ludi lopov: 4 puta 20 jednako je 80.
  • 90, devedeset, je izgrađen od devedeset peti i ludi lopov: 4½ puta 20 jednako je 90.

Odavde, ostali brojevi između 50-99 su obični, jer se govore na isti način kao niže dvocifrene brojke. Dakle 55 je ‘pet i pedeset’ (pedeset pet), 82 je ‘dva i osamdeset’ (82) i 99 je ‘devet i devedeset’ (devedeset devet).

Pretpostavljam da bismo mogli reći da kada kažete broj poput 55, tehnički kažete ‘pet-plus-dva-i-pol puta-dvadeset’… ali ostavimo to za sada.

Dakle, sada je logika koja stoji iza danskog sistema brojanja potpuno objašnjena, zar ne? Pa, ne baš, jer postoji tamni konj: broj 40.

Ranije sam napisao da je riječ za 40 na danskom, četrdeset, samo znači 40. Ali to nije baš tačno. To je zapravo skraćenica od četrdeset.

Ipak, ne bojte se, za ovo vrijeme nema višestrukih od 20 uključenih. Cetrdeset dvadeset dolazi od srednjodanske riječi poslovni um, što se može prevesti na ‘četiri desetice’. Neko je, negde u danskoj istoriji, očigledno ipak video smisao u korišćenju višestrukih broja 10.


Izvor: www.thelocal.com


Pratite nas na Facebook-u | Twitter-u | YouTube-u

WPAP (3708)

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More