Italija će se suočiti s olujom nakon 21 poginulog u poplavama u Evropi

Intenzivne oluje koje pogađaju centralnu Evropu sada stižu do Italije, gdje su u većem dijelu zemlje izdata upozorenja na jaku kišu, jak vjetar i poplave.

Poplave su već prijavljene u centralnom gradu Peskari, dok se vremenska upozorenja italijanske meteorološke službe odnose na sjevernu obalu Emilije-Romanje do krajnjeg juga.

Upozorenja dolaze pošto su ove sedmice poplave opustošile dijelove Poljske, Češke, Rumunije i Austrije, ostavivši najmanje 21 mrtvu osobu.

Vlasti u Hrvatskoj, Mađarskoj i Slovačkoj također upozoravaju na poplave u narednim danima.

Značajne poplave izazvala je oluja Boris, koja je za vikend donijela velike količine kiše i snijega.

Više od 5.000 vojnika raspoređeno je da pomognu ljudima južna Poljskauključujući 40.000 stanovnika evakuisanih iz grada Nysa.

Poplavne vode se na nekim mjestima u regiji povlače, a na drugim šire, a razmjeri štete otkriveni su na mjestima kao što je Glucholazy.

Glavni gradski most se srušio nakon što ga je oštetila nabujala rijeka, dok su mnoge njegove ulice prekrivene debelim slojem blata.

Poljska policija potvrdila je da je najmanje šest osoba poginulo, upozoravajući na “lažne informacije” nakon medijskih izvještaja koji pokazuju da je ukupan broj ubijenih više od deset.

Premijer zemlje Donald Tusk proglasio je jednomjesečno stanje prirodne katastrofe – s najvećom poplavom koja će u srijedu pogoditi grad Wroclaw.

Područja duž Češko-poljska granica su među najteže pogođenima, gdje je evakuisano 15.000 ljudi Češka Republika takođe.

Prema lokalnoj nevladinoj organizaciji Člověk v tísn, zemlja je doživjela najgore poplave u posljednjih 27 godina.

Ostrava je jedan od najteže pogođenih gradova, nakon što je rijeka Odra izbila iz korita nakon obilnih pljuskova u utorak.

Vodostaj na Dunavu nastavlja ubrzano da raste Slovakia i Mađarskapri čemu se slovačka prijestolnica Bratislava i mađarska Budimpešta pripremaju za moguće poplave.

Hitne službe i volonteri, na nekim mjestima uz podršku vojske, također rade danonoćno na zaštiti nižih naselja u regionu.

Austrijske vlasti zatvorile su delove Dunava za saobraćaj preko povišenog vodostaja duž vitalnog plovnog puta, javljaju lokalni mediji.

Hrvatska meteorološka i hidrološka služba upozorila je da bi rijeka mogla doživjeti “izuzetno rijedak” porast vode – i potvrdili su da postoje planovi za postavljanje barijera od poplava ako bude potrebno.

U ItalijaNacionalna služba civilne zaštite u zemlji je također za sutra izdala žuta upozorenja za skoro 50 regija, upozoravajući da postoji opasnost od oluja, klizišta i poplava.

BBC-jeve vremenske prognoze ističu regije Emilia-Romagna i Marche kao područje od najveće zabrinutosti.

Samo u naredna tri dana u regionu bi moglo pasti kiše za mjesec ili dva, a postoji velika zabrinutost zbog mogućnosti poplava.

Meteorološka služba italijanskog ratnog vazduhoplovstva već je izdala crvena upozorenja o vremenu za srijedu.

Vatrogasci u Peskari, Abruco, kažu da su već primili više od 200 poziva za pomoć nakon što su obilne padavine izazvale poplave.

U Rumunijau istočnim Karpatima prognozira se još kiše, ugrožavajući gradove i sela u okrugima Galati i Vaslui, koji su već teško pogođeni.

Ekstremne padavine postaju sve češće i intenzivnije širom centralne Evrope, kao i u većem delu sveta.

Dok se događaji u centralnoj Evropi uklapaju u očekivanja ekstremnijih padavina u svijetu koji se zagrijava, još uvijek nije moguće kvantificirati koliku su ulogu odigrale klimatske promjene.

Da bismo bili sigurni, to zahtijeva punu naučnu analizu prirodnih i ljudskih utjecaja – što može potrajati sedmicama ili mjesecima.

Ali klimatski naučnici već godinama upozoravaju na ekstremne padavine poput ovih koje se dešavaju kako se planeta zagrijava.

Toplija atmosfera zadržava više vlage, što dovodi do intenzivnijih padavina.

Topliji okeani takođe dovode do većeg isparavanja, hraneći sisteme oluja.

Za svaki porast globalne prosječne temperature za 1C, atmosfera može zadržati oko 7% više vlage.