Francuska vlada prkosi penzijama uoči ključnih glasova

“Neće biti većine koja bi srušila vladu, ali to će biti trenutak istine”, rekao je ministar finansija Bruno Le Maire o dva nastojanja da se svrgne vlada planirana za ponedjeljak poslijepodne.

„Razumijem strahove i strepnje naših sunarodnika, ali definitivno nećemo poboljšati stvari poricanjem ekonomske realnosti“, rekao je on za list Le Parisien.

PROČITAJTE TAKOĐE: Mogu li anti-Makronovi protesti rezultirati reprizom Žutih prsluka u Francuskoj?

Dva zahtjeva za izglasavanje nepovjerenja u ponedjeljak podnijela je mala grupa centrističkih poslanika i krajnje desničarski Nacionalni skup.

Iako tabor predsjednika Emmanuela Macrona nema apsolutnu većinu u donjem domu Narodne skupštine, to je najveća grupa i sva opozicija bi se morala ujediniti da bi jedan od glasova prošao.

Ne očekuje se da će većina poslanika iz konzervativne republikanske stranke podržati prijedlog za izglasavanje nepovjerenja.

Šef republikanaca Eric Ciotti napisao je u nedjelju na Tviteru da je njegov ured u izbornoj jedinici zasutan kamenjem preko noći.

“Ubice koje su ovo uradile žele da izvrše pritisak na moje glasanje u ponedeljak”, napisao je Ciotti na Tviteru, postavljajući slike na kojima se vide razbijeni prozori i preteći grafiti.

On je ranije rekao da izbacivanjem vlade neće “dodavati haos haosu”.

‘Šta nam je preostalo?’

Odluka vlade od četvrtka da pribjegne članu 49.3 ustava — koji dozvoljava probijanje zakona u parlamentu bez glasanja — izazvala je gnjev na ulicama nakon sedmica uglavnom mirnih protesta i štrajkova protiv planova.

Ministar rada Olivier Dussopt rekao je nedjeljniku JDD da “nije priznanje neuspjeha, ali je srceparajuće” što je iskoristio nuklearnu opciju da prođe reformu.

Policija je u subotu zatvorila pariski Place de la Concorde nasuprot parlamenta zbog demonstracija nakon dvije uzastopne noći sukoba.

Oko 122 osobe su uhapšene dok su neki palili kante za smeće, uništavali autobuske stanice i podizali improvizovane barikade oko demonstracija od 4.000 ljudi u glavnom gradu.

Oni su činili većinu od 169 uhapšenih u subotu širom zemlje.

Druge demonstracije u gradovima širom Francuske protekle su mirno, sa stotinama ljudi koji su izašli u sredozemni lučki grad Marseille.

“Šta nam preostaje osim da nastavimo demonstrirati?” rekao je Romain Morizot, 33-godišnji inženjer telekomunikacija, na protestu u Marseilleu, predviđajući “društvene tenzije” zbog reforme.

„Postoji duboko nezadovoljstvo, ogromna je većina protiv ovog zakona, a mi imamo predsjednika koji nastavlja napredovati i mijenja svoje argumente kako ide,“ rekao je lider tvrdolijevog CGT sindikata Philippe Martinez za BFM u nedjelju.

Ljudi bliski Macronu rekli su za AFP da predsjednik “naravno prati razvoj događaja” na terenu.

Zaustavljanje rafinerije

Daleko od ulica većih gradova, CGT je u subotu rekao da će radnici zatvoriti najveću francusku rafineriju nafte u Normandiji, upozoravajući da bi u ponedjeljak mogle uslijediti još dvije.

Do sada su štrajkači samo spriječili da isporuke goriva napuste rafinerije, ali nisu u potpunosti zaustavili rad.

Industrijska akcija takođe je zaustavila sakupljanje smeća u većem delu Pariza, sa oko 10.000 tona otpada koji je sada na ulicama dok vlada tera neke kantare da se vrate na posao.

Za četvrtak je planiran deveti dan širih štrajkova i protesta.

Makronova reforma podiže zakonsku starosnu granicu za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine, kao i povećava broj godina koje ljudi moraju uplatiti u sistem da bi dobili punu penziju.

Vlada kaže da su promjene potrebne kako bi se u narednim decenijama izbjegao opasan deficit povezan sa starenjem stanovništva Francuske.

“Oni među nama koji to mogu postepeno će morati da rade više na finansiranju našeg socijalnog modela, koji je jedan od najizdašnijih na svijetu”, rekao je Le Maire.

Ali protivnici kažu da zakon postavlja nepravedan teret na osobe sa niskim primanjima, žene i ljude koji rade fizički noseće poslove, a ankete su stalno pokazivale da se većina protivi promjenama.

Istraživanje provedeno na 2.000 ljudi objavljeno u JDD u nedjelju dalo je Macronu ocjenu odobravanja od 28 posto, najnižu od masovnih demonstracija “žutih prsluka” 2019. protiv novog poreza na gorivo.