Američka liderska uloga na Bliskom istoku suočava se s dubokim izazovima

Šokantni uspjeh Kine u spajanju Saudijske Arabije i Irana doveo je u pitanje dugogodišnju ulogu Sjedinjenih Država kao ključnog vanjskog posrednika moći na Bliskom istoku.

Pekingovo uvjeravanje rivala Rijada i Teherana da ponovo uspostave diplomatske odnose pokvarilo je Sjedinjene Države baš u trenutku kada se Washington čini nemoćnim da se umiješa u političke tenzije u Izraelu zbog oštrog zaokreta Netanyahuove vlade udesno, koji je zapalio Palestince.

“Sve što može pomoći u smanjenju tenzija, izbjegavanju sukoba i odvraćanju na bilo koji način opasnim i destabilizirajućim akcijama Irana je dobra stvar”, rekao je američki državni sekretar Antony Blinken u srijedu o saudijsko-iranskom sporazumu objavljenom 10. marta.

Američki zvaničnici pokušali su da minimiziraju ulogu Pekinga u regionu, govoreći da je daleko od toga da istisne Sjedinjene Države: veći dio Bliskog istoka i dalje je pod sigurnosnim kišobranom Pentagona.

Ali proboj Kine pravi je izazov, budući da je Washington i dalje duboko zaokupljen ratom u Ukrajini i, dugoročno gledano, otupljivanjem diplomatskog i vojnog napredovanja Pekinga u indo-pacifičkom regionu.

James Ryan, direktor programa za Bliski istok na Institutu za vanjsku politiku, rekao je da je Washington sretan ako iko može doprinijeti regionalnoj stabilnosti Bliskog istoka, čak i rivalski Kini.

“Bajdenova administracija je vrlo jasno rekla da će, kada je u pitanju Bliski istok, favorizirati sigurnost, da će favorizirati stabilnost”, rekao je on za AFP.

“Američka uključenost sveukupno će biti više po strani nego što je to bila u prošlosti”, rekao je Ryan, poruka koju Saudijci “veoma jasno” razumiju.

– Napete veze sa Rijadom –

Kina je uskočila u periodu kada SAD vide Iran kao veliku prijetnju regionu, a ipak su njeni odnosi s dugogodišnjim saveznikom Saudijskom Arabijom narušeni.

U međuvremenu, njena sposobnost da interveniše u izraelsko-palestinskim sporovima uveliko je smanjena.

Uprkos tome što je ove sedmice postigao ogroman ugovor vrijedan 37 milijardi dolara za prodaju više aviona Boeing Saudijcima, veze Washingtona s Rijadom su bile napete otkako je predsjednik Joe Biden naredio reviziju odnosa u oktobru.

Priča se nastavlja

Bajden je govorio o “posledicama” nakon što su Saudijci odbili zahtjeve SAD-a za povećanje proizvodnje nafte kako bi snizili cijene koje su skočile nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Umjesto toga, Rijad je smanjio proizvodnju, podižući cijene još više s globalnim utjecajima.

– Abrahamov sporazum –

Približavanje Saudijske Arabije i Irana također prijeti krajnjem cilju Abrahamovog sporazuma koji su izradili SAD: arapska moćna sila Saudijska Arabija da prizna Izrael nakon decenija odbijanja.

U pregovorima koje je vodio Washington, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein pokrenuli su proces priznavanja Izraela 2020. godine, a od tada su ga slijedili Maroko i Sudan.

Ali Rijad je odolio pritiscima da i to učini.

Wall Street Journal i New York Times objavili su da Saudijci žele sigurnosne garancije od Washingtona i pomoć u njihovom civilnom nuklearnom programu u zamjenu za priznavanje jevrejske države.

U međuvremenu, Bajdenove nade da će razbiti led s Iranom obnavljanjem sporazuma iz 2015. koji je ograničio njegov nuklearni program — koji je napustio prethodni predsjednik Donald Trump — nisu došle do ničega.

Umjesto toga, Teheran se udaljio, podržavajući Rusiju u njenom ratu protiv Ukrajine.

– Zakočen izraelskom politikom –

Previranja u Izraelu su još jedna glavobolja.

Uprkos uzastopnim pozivima američkih zvaničnika na deeskalaciju, uključujući posjetu Blinkena Jerusalemu i Ramali krajem januara, nasilje između Izraelaca i Palestinaca se pogoršalo.

Mnogo toga je vođeno dubokim raskolom u izraelskoj politici, uključujući potez premijera Benjamina Netanyahua da oslabi vrhovni sud zemlje.

Dan za danom, američki zvaničnici osuđuju zapaljive akcije, dok ponavljaju “nepokolebljivu” podršku Izraelu i posvećenost “rješenju dvije države”.

Ipak, to nije imalo utjecaja na sve tvrdokorniju vladu dugogodišnjeg saveznika Netanyahua.

U intervjuu za AFP u četvrtak, Blinken je rekao da Sjedinjene Države neće zauzimati stranu u “veoma živoj demokratiji Izraela”.

“Konsenzus je najbolji put naprijed”, rekao je on o političkom raskolu.

Ali pritisak na Bajdenovu administraciju raste.

Oko stotinu demokratskih poslanika je nedavno napisalo Bajdenu izražavajući zabrinutost zbog smjera Netanyahuove vlade i pozvalo američkog lidera da iskoristi sva moguća diplomatska sredstva kako bi spriječio da “još dodatno ošteti demokratske institucije nacije”.

“U ovom krhkom i zapaljivom trenutku, dosljedno i održivo američko diplomatsko vodstvo je kritično”, rekli su Bajdenu.

Ali s obzirom da se iduće godine predstoje američki izbori, prostor Bijele kuće “biće vrlo ograničen” u svojoj sposobnosti da utiče na izraelsku politiku i palestinsko pitanje, rekao je Ryan.

Izraelci su “sada mnogo sigurniji, posebno nakon Abrahamovog sporazuma, u svoju sposobnost da djeluju kako žele”, rekao je on.

lb/pmh/jh/tjj