Putin podiže rusku vojnu snagu na 2,4 miliona

Ruski predsjednik Vladimir Putin povećao je broj vojske zemlje po treći put od invazije na Ukrajinu u februaru 2022. povećavši ukupan broj na 2,389 miliona, prema predsjedničkom dekretu objavljenom u ponedjeljak.

Broj vojnika će porasti na 1,5 miliona, navodi se u dekretu. Putin je u decembru povećao ciljnu snagu vojske na 2,2 miliona, od kojih su 1,33 miliona bili vojnici.

Novi cilj povećava broj vojske za 50% u poređenju sa nešto više od milion na početku invazije Kremlja na Ukrajinu u februaru 2022.

Nije bilo hitne reakcije na nove podatke iz Ministarstva odbrane u Moskvi. Prilikom posljednjeg povećanja, ministarstvo je insistiralo da će povećanje biti pokriveno zapošljavanjem više volontera.

U septembru 2022. Putin je naredio delimičnu mobilizaciju kao odgovor na niz vojnih poraza u ratu, što je dovelo do široko rasprostranjenog nezadovoljstva među stanovništvom i navelo mnoge mladiće da napuste zemlju.

Ruske trupe nastavljaju juriš na istočnu Ukrajinu

Tokom cijelog dana ruske trupe su nastavile s napadima na istočnu Ukrajinu, izvijestio je ukrajinski generalštab na večernjem brifingu u ponedjeljak.

“Fokus dana” bila je oblast oko Kurahova na rubu regiona Donbasa, saopštio je štab. Tokom dana, ukrajinski branioci su odbili 26 ruskih napada, navodi se u saopštenju.

Došlo je i do teških borbi oko Pokrovska, koje su sedmicama bile sporne, jer su ruske jedinice napravile 24 pokušaja da probiju ukrajinske odbrambene linije, iako su i njih odbile kijevske snage, navodi se u izvještaju, u detaljima koji se ne mogu nezavisno provjeriti. .

Došlo je i do žestokih borbi između ruskih i ukrajinskih jedinica u zapadnom ruskom regionu Kursk, gdje su ukrajinske jedinice iznenadnim napadom početkom avgusta.

Ukrajinske vazdušno-desantne trupe objavile su na Fejsbuku video na kojem se vidi uništavanje ruskog tenka u neimenovanom selu u regionu, koji takođe nije mogao biti nezavisno verifikovan.

Osam povređenih u granatiranju Belgoroda

Ranije je osam osoba povrijeđeno u granatiranju grada Belgoroda na zapadu Rusije u blizini granice s Ukrajinom, rekao je regionalni guverner u ponedjeljak.

“Jedan od povređenih je u kritičnom stanju, dok su ostali zadobili umerene povrede”, napisao je guverner Vjačeslav Gladkov na svom Telegram kanalu.

On je rekao da su u napadima ukrajinskih snaga u ponedjeljak rano ujutru uništena privatna rezidencija i “preko 15 vozila”.

Ukupno su oštećena četiri stambena objekta, sa polomljenim prozorima i rupama od metaka na fasadi i krovu. Pored toga, pogođen je i gasovod, napisao je Gladkov.

Ruska vojska još nije komentarisala ukrajinske napade u Belgorodskoj oblasti.

Belgorod se nalazi u blizini ukrajinskog grada Harkova, gdje je u nedjelju ruska navođena bomba ubila jednu osobu, a ranila najmanje 42 osobe.

Otkako je u februaru 2022. počela invazija Rusije na Ukrajinu u punom obimu, Moskva je sistematski gađala ukrajinsku teritoriju napadima dronovima i projektilima.

Gradovi i civilna infrastruktura su često bili pogođeni.

U međuvremenu, ruski pogranični regioni sve češće izvještavaju o granatiranju s ukrajinske strane, iako je obim žrtava i štete mnogo manji od pogibije i razaranja koje je nanijela Moskva.

Moskva poziva UN i Crveni krst da odbiju poziv Kijeva u Kursk

Ukrajina je, dok se brani od invazije punog razmjera, također pokrenula iznenadnu prekograničnu ofanzivu u ruskoj regiji Kursk, u pokušaju da pokrene pregovore i izvrši razmjenu zarobljenika.

Kijev je pozvao Ujedinjene nacije i Crveni krst da se pridruže inspekciji područja u Kursku, od kojih su neka djelimično pod kontrolom ukrajinskih trupa.

Moskva je pozvala UN i Crveni krst da odbiju i taj poziv opisala kao provokaciju.

“Očekujemo da ovakvih provokativnih izjava neće biti
prihvaćeno od strane adresata. Ovo je čista provokacija”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u ponedeljak u Moskvi.

Ruska vlada je mogla iznijeti svoje stavove predsjednici Međunarodnog komiteta Crvenog krsta (MKCK) Mirjani Špoljarić Egger, koja je upravo stigla u Moskvu u posjetu koja je ranije bila planirana.

Željela je u povjerenju razgovarati s predstavnicima vlade o humanitarnim posljedicama “međunarodnog oružanog sukoba između Rusije i Ukrajine”, saopštio je MKCK.

MKCK je striktno neutralan i uzdržava se od prosuđivanja bilo kakvog sukoba, umjesto toga podržava civile i zatvorenike u oružanim sukobima, s fokusom na poštovanje međunarodnog prava, ratne zarobljenike i rasvjetljavanje sudbine nestalih ljudi.

Ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova ranije je saopštilo da ukrajinske snage poštuju prava ljudi u okupiranoj zoni Kursk i čine sve što je u njihovoj moći da zaštite civilno stanovništvo od posljedica borbenih dejstava.

Ukrajina je tražila pomoć UN-a u pružanju humanitarne pomoći, navodi se. Pozvao je Crveni krst da se pridruži misiji u pismu objavljenom na web stranici Ministarstva vanjskih poslova.