Njemačka plovi ratnim brodom u Tajvanskom moreuzu, prvi u 22 godine

(Bloomberg) — Njemačka je poslala svoj prvi ratni brod kroz Tajvanski moreuz u 22 godine, prkoseći upozorenjima Kine dok se odnosi između dviju strana sukobljavaju zbog trgovine i ruskog rata u Ukrajini.

Najčitanije od Bloomberga

Fregata Baden-Württemberg i pomoćni brod plovili su u petak kroz moreuz, rekao je ministar odbrane Boris Pistorius na konferenciji za novinare u Berlinu.

“Međunarodne vode su međunarodne vode”, rekao je Pistorius novinarima. “To je najkraći i, s obzirom na vremenske uslove, i najsigurniji put”, dodao je on. Upitan o putovanju broda kasnije u petak, kancelar Olaf Scholz je rekao: „Nema se puno reći o prolasku brodova. To je međunarodni plovni put.”

Kina je u saopćenju objavljenom na Wechat nalogu Istočne teatarske komande u subotu navela da taj potez predstavlja “sigurnosni rizik” duž Tajvanskog moreuza i šalje “netačne signale”. Kineski istočni teatar je uvijek u stanju pripravnosti i odlučno će se suprotstaviti svim prijetnjama i provokacijama, rekao je portparol pukovnik Li Xi.

Kineska narodnooslobodilačka armija organizovala je pomorske i vazdušne snage u toj oblasti da prate i čuvaju ceo proces, navodi se u saopštenju.

Odluka Berlina da nastavi s rijetkim putovanjem riskira da razljuti Peking, koji je pojačao vojni, ekonomski i diplomatski pritisak na tajvanskog predsjednika Lai Ching-tea, koji odbija podržati tvrdnju da je njegovo demokratski vođeno ostrvo dio Kine. Peking nije isključio silom zauzimanje teritorije.

Portparol kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning je ovog mjeseca nazvala svaki tranzit “činom provokacije pod izgovorom slobode plovidbe”, na pitanje o planovima Berlina. Takve akcije “štete suverenitetu i sigurnosti Kine”, rekla je ona.

Potez Njemačke naglašava rastuću spremnost američkih partnera da prkose predsjedniku Xi Jinpingu i pošalju brodove kroz jednu od najprometnijih brodskih puteva na svijetu. Kina ne polaže pravo na suverenitet nad moreuzom, ali želi regulirati plovni put i protestira protiv tranzita stranih sila.

Zemlje Evropske unije ove godine šire svoje prisustvo u indo-pacifičkom regionu, kaže Hsu Chih-hsiang, pomoćnik analitičara na tajvanskom Institutu za istraživanje nacionalne odbrane i sigurnosti.

“Nije vjerovatno da će zemlje EU poslati brodove ili trupe ako Kina napadne Tajvan”, rekao je. „Ali oni su i dalje u mogućnosti da pošalju ratni brod u mirnodopskim uslovima da pokažu svoju zabrinutost.”

Njemačka je prije nekoliko godina razmišljala o slanju fregate kroz Tajvanski moreuz, ali je otkazala plan jer tadašnja kancelarka Angela Merkel nije željela da iritira Kinu, rekao je on. SAD obavljaju redovne tranzite kroz moreuz, a Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanada slale su plovila posljednjih godina.

Kineska vojska postala je odlučnija prema Tajpeju, ranije ove godine poslala je rekordan roj ratnih aviona preko granice koju su povukle SAD u Tajvanskom moreuzu. Do toga dolazi dok se Peking sve više sukobljava sa američkim saveznikom Filipinima u obližnjem Južnom kineskom moru, gdje Xi također ima teritorijalne pretenzije.

Pistorijus je ranije ove godine oglasio alarm zbog rastućih vojnih ambicija Kine u Indo-Pacifiku. „Strah raste zbog vojnog jačanja Pekinga“, rekao je on, navodeći i „njegovu agresivnu ekonomsku politiku i otvorenu potragu za geopolitičkom dominacijom“.

Berlin pokušava uravnotežiti te sigurnosne brige sa svojim važnim ekonomskim odnosima s Kinom. Scholz je ove sedmice došao u red sa španskim premijerom Pedrom Sanchezom, pozivajući EU da preispita uvođenje carina na električne automobile kineske proizvodnje usred zabrinutosti da bi se taj potez mogao vratiti na njihovu domaću industriju.

Odnosi između Berlina i Pekinga su zahlađeni pod Scholzom, koji je kritikovao ekonomiju broj 2 u svijetu jer je preplavila svoje tržište jeftinim proizvodima. Podrška kineskog lidera Rusiji uprkos njenom ratu u Ukrajini postala je još jedno trnovito pitanje u bilateralnim odnosima.

Michael Roth, predsjednik odbora za vanjske poslove njemačkog parlamenta, ranije ovog mjeseca branio je postupke svoje nacije.

„Tranzit nije provokacija“, napisao je Roth, član Scholzove Socijaldemokratske partije i bivši zamjenik ministra vanjskih poslova na X. „Zalažemo se za mir i sigurnost u Tajvanskom moreuzu i protivimo se bilo kakvim jednostranim i nasilnim promjenama statusa quo od strane Kine.”

Najnoviji potez Njemačke vjerovatno je imao za cilj da Kinu upozori na vojni avanturizam, rekao je Lin Po-Chou, asistent istraživač na Institutu za istraživanje nacionalne odbrane i sigurnosti u Tajpeju.

„Za zapadne zemlje postaje važno da u miru odvrate potencijalnu kinesku invaziju na Tajvan“, rekao je on.

–Uz pomoć Jing Lija, Iaina Rogersa i Tian Yinga.

(Ažuriranja s detaljima iz kineske izjave u petom paragrafu.)

Najčitanije sa Bloomberg Businessweek-a

©2024 Bloomberg LP