Grupa brazilskih starosjedilaca pozdravlja povratak svetog ogrtača nakon skoro četiri stoljeća u Evropi

RIO DE ŽANEIRO (AP) – Domorodačka pjesma i zveckanje marakasa odjeknuli su u četvrtak u parku u Rio de Žaneiru, gdje se okupio narod Tupinamba u Brazilu da proslavi povratak svetog ogrtača koji je bio odsutan oko 380 godina.

Napravljen od perja grimiznog ibisa, artefakt iz sjeveroistočnog Brazila boravio je u Kopenhagenu sve dok Danski nacionalni muzej nije donirao plašt svom brazilskom kolegi.

Predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva i ministarka starosjedilačkih naroda Sonia Guajajara prisustvovali su ceremoniji u Brazilskom nacionalnom muzeju na vrhu brda u parku Boa Vista.

“Nemoguće je ne cijeniti ljepotu i snagu ovog vekovima starog i dobro očuvanog dela, čak i nakon toliko vremena van Brazila, u inostranstvu. Naše je opredjeljenje da očuvamo ovo naslijeđe”, rekao je Lula, obraćajući se desetinama starosjedilaca i ostalima iz šire javnosti.

Proslave povodom dočeka ogrtača traju od prošle sedmice. Tupinambá je putovala 28 sati kopnom od sjeveroistočne države Bahia kako bi ušla u muzej gdje visi u pažljivo kalibriranom svjetlu i temperaturnim uvjetima kako bi se osiguralo njegovo očuvanje. Tamo su provodili rituale i molitve s ogrtačem koji smatraju živim pretkom, a ne predmetom.

Ponovno povezivanje sa ogrtačem, koji je nekada bio centralni deo određenih ceremonija, bilo je “zaista divno”, rekao je Jamopoty Tupinambá, jedan od vođa grupe, u sredu u blizini njihovog kampa u parku. “Emocija je bila prevelika. Stigli su i začarani “, rekla je, misleći na duhovne pretke.

Neki u logoru udarali su u bubnjeve po isušenoj travi usred dima od tamjana, ukrašeni pernatim pokrivalima za glavu. Iščekivanje i uzbuđenje zbog važne prilike visilo je u zraku.

Plašt je visok skoro četiri stope, a Holanđani su ga preuzeli iz Brazila oko 1644. godine, navodi se u saopštenju brazilske savezne vlade. U Danskom nacionalnom muzeju nalazi se 335 godina, navodi se.

“U procesu kolonizacije, on (ogrtač) je oduzet naglo, nasilno, oduzimajući ljudima ono što je predstavljalo njihovu najveću snagu”, rekao je Yakuy Tupinambá, starješina starosjedilačke grupe.

Vekovima kasnije, 2000. godine, muzej u Kopenhagenu posudio je plašt izložbi u Sao Paulu. Tada ga je prvi put vidjela Jamopotyjeva majka, Amotara Tupinambá.

“Kada je stigla tamo, osjetila je veliku emociju. Ogrtač joj je pokazao: 'Ovdje sam.' … Bila je zadivljena”, prisjetio se Jamopoti. Rođena je ideja molbe za trajni povratak ogrtača.

Godinama kasnije, Glicéria Tupinamba, iz sela u državi Bahia, otputovala je u Kopenhagen kako bi pomogla u identifikaciji komada koje imaju u svojoj kolekciji. Ideja o obezbjeđivanju svog povratka u domovinu je ubrzala.

Muzeji širom Evrope su pod pritiskom da vrate kulturne predmete. Grci su godinama tražili povratak skulptura iz hrama Partenona na Akropolju, koje se trenutno nalaze u Britanskom muzeju. Francuski predsjednik Emmanuel Macron nadgledao je restituciju blaga iz kolonijalne ere Beninu 2021. godine. Od tada Francuska nije poslala ništa drugo od značaja usred tvrdnji kritičara da bi takvi potezi ispraznili cijenjene francuske muzeje.

Danski Nacionalni muzej primio je tri zahtjeva za repatrijaciju u protekloj deceniji, rekao je za Associated Press šef istraživanja Christian Sune Pedersen. Pozitivno su odgovorili na dva, uključujući Brazil, odlučivši da doniraju jedan od svojih pet pernatih ogrtača, dijelom kako bi pomogli obnovu brazilskog nacionalnog muzeja koji je opustošen plamenom u razornom požaru 2018.

Vraćanje u Brazil bila je složena operacija koju su koordinirali ministarstvo vanjskih poslova, brazilska ambasada u Danskoj, nacionalni muzeji obje zemlje i čelnici Tupinambe.

Bila je potrebna izuzetna pažnja kako bi se izbjeglo oštećenje osjetljivog perja, a njegova zatvorena kutija otvorena je samo jednom u klimatiziranom okruženju, rekao je João Pacheco de Oliveira, antropolog i kustos etnografske zbirke Nacionalnog muzeja.

To je prvi put da je autohtoni artefakt takvog značaja vraćen u Brazil, rekao je.

„Očekuje se da će ovo stvoriti nove mogućnosti za donacije ili čak repatrijaciju“, rekao je on.

Lulina vlada preuzela je dužnost 2023. godine, obećavši da će braniti zemljišna prava autohtonih grupa i uspostavila je ministarstvo za starosjedilačke narode. Takav postupak bio je u suprotnosti s njegovim prethodnikom, Jairom Bolsonarom, koji je odbio proširiti domorodačku zemlju.

Međutim, mnogi starosjedioci žale na sporost Luline vlade da protjera ilegalne rudare i otimače zemlje sa svojih teritorija i da uspostavi nove.

U znak odobravanja na njihovu frustraciju, ministarka starosjedilačkih naroda Guajajara rekla je u četvrtak da želi da je broj razgraničenih teritorija veći.

„Zaista nam je potreban ovaj broj da odražava želju raznih domorodačkih naroda, koji – poput ogrtača Tupinambá, našeg rođaka, čiji povratak danas slavimo – žele da se vrate kući,” rekla je okupljenima.

Tupinamba su među onima koji traže da se njihova zemlja prizna kao autohtoni rezervat i da im se dobije formalna zaštita, proces poznat kao demarkacija. Brazilsko ministarstvo pravde analizira njihov zahtjev, navodi se u junskom saopćenju brazilske agencije za pitanja starosjedilaca, poznate kao FUNAI.

Povratak ogrtača je u tom kontekstu još značajniji, rekao je Jamopoty Tupinambá.

“Plašt je za nas snaga naroda. Kada je otišao, narod je bio oslabljen. Sada on donosi snagu za razgraničenje svoje teritorije.”

___

Pisci AP-a Jan M. Olsen iz Kopenhagena u Danskoj i Thomas Adamson iz Pariza dali su svoj doprinos ovom izvještaju.