Dugoročni boravak istraživača odbijen je zbog odlaganja Švedske agencije za migracije

Kada su Mert Can Yilmaz i njegova supruga Berrak Pinar Uluer Yilmaz ovog ljeta podnijeli zahtjev za dugoročni boravak u Švedskoj, bili su uvjereni da će biti uspješni.

Ispunili su sve zakonske uslove i od 2017. žive u Švedskoj – sa dozvolama koje bi ih kvalifikovale za status dugoročnog boravka u poslednjih pet godina.

“Doselili smo se ovdje zbog naših master programa. Magistrirala sam dvojezičnost na Univerzitetu u Štokholmu, a moj muž istraživanje mira i sukoba u Uppsali. Švedska je bila naša lokacija za proučavanje snova,” objašnjava Berrak, držeći petomjesečnu bebu para.

Nakon diplomiranja, Mertu je odmah ponudio posao na njegovom odjelu, pa je svoju dozvolu promijenio u istraživačku, a potom u radnu, sa Berakom kao suprugom.

Tehnički, oboje već ispunjavaju uslove za stalni boravak jer žive u Švedskoj više od tri godine, ali za to možete podnijeti zahtjev tek nakon što vaša trenutna dozvola istekne, što njihova neće učiniti do februara sljedeće godine.

Dakle, zabrinuti zbog promjene pravila o dozvolama pod „promjenom paradigme migracije” švedske vlade, u međuvremenu su počeli tražiti druge opcije da osiguraju svoj status u Švedskoj.

“Bio sam u kontaktu sa svojim sindikatom i predložili su nam da možemo podnijeti zahtjev za status dugoročnog boravka umjesto stalnog, pa smo to i učinili u julu”, kaže Mert.

Na osnovu direktive EU, dugoročni rezident je status koji se može dodijeliti državljanima koji nisu iz EU koji žive u Švedskoj pet godina (privremene posjete i studije na nižem nivou od doktorskog istraživanja nisu uključene) – status koji postao je privlačniji nakon što je Švedska posljednjih godina pooštrila pravila o stalnom boravku.

Oglas

Mert i Berrak su u potpunosti očekivali da će im Agencija za migracije odobriti zahtjev. Mert je od 2019. kontinuirano radila na Univerzitetu u Upsali, sa stalnim ugovorom od 2021. Berrak je doktorirala, govori napredni švedski i radila je na nekoliko poslova, uključujući nastavu i istraživanje, a njen trenutni boravak je povezan s dozvolom njenog supruga.

Ali umjesto toga odluka se vratila: odbijena.

Da bismo razumjeli razlog, moramo se vratiti u 2022. godinu, kada su Mert i Berrak podnijeli zahtjev za obnovu boravišne dozvole. Kako je ranije objavio The Local, Agencija za migracije je ove godine radikalno poboljšala vrijeme obrade, ali su se prije toga mnogi stranci koji nisu iz EU čekali po nekoliko mjeseci, au ekstremnim slučajevima i godinama, da obnove svoje dozvole.

To je značilo da su početkom 2022. dozvole paru istekle prije nego što je produženje odobreno. Ovo nije jedinstveno, i tokom ovog perioda vam je i dalje dozvoljeno da živite i radite u Švedskoj, iako to ostavlja podnosioca zahtjeva u neizvjesnosti i otežava međunarodna putovanja.

Mert i Berrak su srećom morali čekati samo 25 dana da dobiju produženje dozvole.

Ali tih 25 dana je veliki razlog zašto su odbijeni za dugoročni boravak.

Oglas

“Agencija za migracije napominje da niste imali boravišnu dozvolu u periodu od 31. januara 2022. do 24. februara 2022. godine”, stoji u Mertovom pismu odbijanja.

“Agencija za migracije procjenjuje da niste boravili u Švedskoj u kontinuitetu najmanje pet godina sa boravišnom dozvolom ili po drugom osnovu kao legalno boravili u posljednjih pet godina. Iz tog razloga ne ispunjavate osnovni uslov boravka da biste dobili status dugoročnog boravka u Švedskoj“, zaključuje se.

Za Berrak postoji dodatni period između decembra 2019. i jula 2020. kada je bila između dozvola, jer je prelazila iz dozvole za traženje posla u dozvolu supružnika. Ali i u tom periodu imala je na čekanju zahtjev za izdavanje dozvole kod Agencije za migracije.

Berrak Pinar Uluer Yilmaz rukuje se sa švedskim kraljem Carlom XVI Gustavom. Foto: Magnus Fröderberg

Par kaže da su prijave podnosili na vrijeme u svim prilikama.

„U tom periodu sam radio za Univerzitet u Upsali, tako da sam čak bio i državni službenik tokom tog jaza“, kaže Mert. “Pa mislim, smiješno je što kažu da nismo legalni, da nemamo pravo da ostanemo. Ili možda imamo pravo da ostanemo, ali to pravo se ne računa kao legalan boravak. Ali kada se plaća porez, to je prilično legalno. Plaćao sam porez svake godine.”

Za Merta i Beraka, to je nazadovanje, ali ne i smak svijeta. U pismu o odbijanju je jasno da njihove trenutne privremene dozvole ostaju važeće, tako da im ne prijeti deportacija, a njihov plan je i dalje da se prijave za stalni boravak u februaru.

PROČITAJTE TAKOĐE:

Ali nadaju se da će iskoristiti svoj slučaj kako bi podigli svijest o birokratiji s kojom se međunarodni talenti još uvijek suočavaju u Švedskoj, uprkos obećanjima vlade da će privući visokokvalificirane radnike.

“Ne bismo trebali biti kažnjeni zbog neopravdano dugih rokova obrade od strane Agencije za migracije”, kaže Mert, dodajući da ciklus obnavljanja dozvola i nepoznavanja kada će odluka biti doneo svoj danak, čineći da se oni osjećaju kao njihova i budućnost svog sina. u Švedskoj je uvijek u zraku. “To nas tjera da razmišljamo o selidbi negdje drugdje u svijetu gdje su dobrodošli zaista visokokvalifikovani radnici.”

Oglas

Uložili su žalbu na odbijanje njihovog dugoročnog boravka, ali šanse za uspješnu žalbu su male. Odlučujući o posebnom predmetu u junu 2024. godine, Vrhovni sud za migracije je utvrdio da se sličan jaz između dozvola ne treba smatrati legalnim boravkom i stoga nije doprinio kvalifikacionom periodu za dugoročni boravak.

Sud je naveo da „svaka država članica ima ovlasti da odredi šta znači legalno boraviti na njenoj teritoriji. Švedski sistem znači da čak i ako je strancu dozvoljeno da boravi u Švedskoj dok je zahtjev za boravišnu dozvolu u razmatranju, to ne znači automatski da se podnosilac zahtjeva smatra legalnim boravkom u to vrijeme”.

Mert i Berrak kažu da iako su se osjećali dobrodošli u Švedskoj na mnoge druge načine, beskrajna migraciona birokratija ih stalno podsjeća da su stranci.

“Htjeli smo da doprinesemo ovom društvu, zato ovdje živimo kontinuirano. Ali Švedska ne vraća”, kaže Berrak.

„Naučio sam švedski i radio u švedskim školama, a onda sam čak pohađao program za mlade lidere i dobio sertifikat od kralja. Rukovao sam se s njim i razgovarali smo i ostalo. Šta Švedska očekuje od imigranata?”