Naslovnica | ICT Business | Korisnici žele kućanske uređaje s AI-em

Korisnici žele kućanske uređaje s AI-em

Korisnici žele kućanske uređaje s AI-em

Dražen Tomić 13.03.2018. Print Komentiraj Korisnici žele kućanske uređaje s AI-em

Foto: DepositPhotos

Gotovo trećina potrošača, odnosno njih 32 posto, koje je PwC uključio u svoje globalno istraživanje planira kupiti uređaj s integriranom tehnologijom umjetne inteligencije, uključujući robote i automatizirane asistente, dok trgovci u maloprodaji pomno prate razvoj „glasovne kupovine“ u kućanstvu.

Ovaj zaključak objavljen je u sklopu PwC-ovog istraživanja Uvidi u navike potrošača diljem svijeta (PwC’s Global Consumer Insights), u kojem su ocijenjene kupovne navike, ponašanje i očekivanja više od 22.000 potrošača u 27 zemalja.

Studija je pokazala da 10 posto ispitanika već posjeduje uređaje s umjetnom inteligencijom (UI) kao što su roboti i automatizirani osobni asistenti, primjerice Amazon Echo ili Google Home, a 32 posto izjavilo je kako planira kupiti takav uređaj. Međutim, trebat će još neko vrijeme prije nego li potrošači i trgovci prilagode svoje navike i ponude kako bi mogli u potpunosti iskoristiti novi kanal glasovne kupovine.

Za takve uređaje najviše zanimanja pokazuju potrošači gospodarstava u nastajanju, uključujući Kiniu Vijetnam, Indoneziju i Tajland. Potražnja u razvijenim zemljama načelno je slabija. Vjerojatnost da će ispitani potrošači u Brazilu i Kini planirati kupnju uređaja s umjetnom inteligencijom (UI) dva puta je veća (59 posto u slučaju brazilskih i 52 posto kod kineskih potrošača) nego što je to slučaj s potrošačima u Americi (25 posto), Ujedinjenoj Kraljevini (24 posto) ili Francuskoj (25 posto). Ispitanici u Italiji i Poljskoj također su pokazali veliko zanimanje gdje oko 40 posto ispitanika planira kupnju uređaja s UI.

Segment stanovništva koji je na svim tržištima najspremniji usvojiti uređaje s integriranom tehnologijom UI čine muškarci u dobi između 18 i 34 godine, koji su otvoreni za suradničku potrošnju, manje skloni poduzimanju mjera za smanjenje rizika na području internetske sigurnosti i prijevara, a ujedno i manje cjenovno osviješteni.

„Umjetna se inteligencija velikom brzinom širi na potrošački i maloprodajni sektor. Potrošači mijenjaju svoje kupovne navike. Čim nešto požele, mogu to i naručiti, a ne više razmišljati o tome do svog sljedećeg odlaska u kupovinu. Umjetna inteligencija mogla bi u roku od dvije do tri godine revolucionarizirati način na koji društva profiliraju, segmentiraju i pružaju usluge kupcima”, ističe John Maxwell, globalni PwC-ov voditelj usluga na potrošačkim tržištima.

Uz rastuću popularnost UI, mobilni uređaji dobivaju na sve većoj važnosti kod potrošača diljem svijeta. U samo šest godina kupovina putem mobilnih uređaja zabilježila je više nego dvostruki rast i sada čini 17 posto cjelokupne kupovine, a vrlo je vjerojatno da će uskoro prestići kupovinu putem računala (20 posto) na koju se u ovome trenutku odnosi jedna od pet ostvarenih kupnji. Važnu ulogu igra i praktičnost, što pokazuje činjenica da polovica svih ispitanika koristi pametne telefone za plaćanje u trgovinama.

Elektronička trgovina i dalje dominira – 59 posto potrošača kupuje u online trgovinama – što je promijenilo očekivanja kupaca po pitanju dostave. 41 posto ispitanika izjavilo je kako bi radije platilo dodatnu naknadu za dostavu unutar jednog dana ili za bržu dostavu, 44 posto ispitanih spremno je platiti više za dostavu u određenom vremenskom terminu, dok bi ih 38 posto uzelo u obzir dronove kao način dostave.

No unatoč dominantnom položaju velikih online maloprodajnih lanaca, još uvijek ima prostora za rast fizičkih trgovina. Već četvrtu godinu za redom raste broj ispitanika koji su izjavili da kupuju u fizičkim trgovinama na tjednoj razini, pri čemu je ove godine njihova brojka porasla za 3 posto te njihov udio sada iznosi 44 posto.

„Tradicionalni maloprodajni lanci mogli bi iskoristiti ovaj trend s obzirom da je kupovina u trgovinama sve više usmjerena na iskustvo kupovanja, a ne samo na obavljanje kupovine,“ komentirao je Maxwell i dodao da „kod iskusnih trgovaca, uz ponude na licu mjesta koje u obzir uzimaju životni stil, kao što su to, primjerice, satovi tjelovježbe ili tehnologija prepoznavanja slika koja omogućava individualizaciju ponuđenih proizvoda, potrošači također mogu očekivati i prostore za izlaganje, a ne samo trgovine“.

Društvene mreže i dalje imaju najveći utjecaj na potrošače koji traže inspiraciju za kupovinu, kako u online prodaji, tako i u fizičkim trgovinama, bez obzira na to što je kod potrošača zabilježen blagi pad njihovog utjecaja (s 39 posto na 37 posto). Utjecaj društvenih mreža najsnažniji je na Bliskom Istoku (70 posto), u Indoneziji (58 posto), Maleziji (58 posto) i Kini (52 posto).

Na području zaštite podataka, istraživanje je pokazalo stalni pritisak na trgovce u maloprodaji vezan uz obradu podataka o kupcima. 41 posto ispitanika suglasno je s time da trgovci prate njihove kupovne navike kako bi im omogućili posebne ponude prilagođene baš njima. Međutim, više od trećine (37 posto) potrošača nastoji svoju privatnost zaštititi i smeta im kada trgovci prepoznaju da se nalaze u blizini te ih tada zasipaju ponudama.

Osim toga, godišnje nam istraživanje donosi i ohrabrujuće novosti o povjerenju potrošača unatoč zabrinutosti oko smanjene potrošnje i ulaganja. Na globalnoj razini, većina ispitanih potrošača planira trošiti jednako ili više u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu će 38 posto ispitanih zadržati prošlogodišnju razinu potrošnje, a 37 posto planira povećati potrošnju.

Link na članak